Početna Knjige HRVATSKA RARA HRVATSKA RARA - 18 stoljeće Pripovidagnie nauka krstjanskoga

Filipović Jerolim: Pripovidagnie nauka krstjanskoga

Cijena 4.500,00 kn

Autor: Filipović Jerolim

Šifra: 10873-1522

Kategorija: HRVATSKA RARA - 18 stoljeće

Godina izdavanja: 1750

Mjesto izdavanja: Italija

Format: 18x23.5 cm

Broj stranica: 584

Uvez: tvrdi

Knjiga je vrlo dobro sačuvana u originalnom pergamenskom uvezu!

 

FILIPOVIĆ, Jeronim, propovjednik i nabožni pisac (Rama, o. 1690 — Sinj, 10. XII. 1765). Mjesto i godina njegova rođenja nisu pouzdano utvrđeni. Obično se navodi da je rođen u Rami, odakle je s majkom izbjegnuo 1695. u Cetinsku krajinu. Školovao se u sinjskom franjevačkom samostanu i u Franjevački red stupio 1706. Nakon novicijata filozofiju studirao u Makarskoj 1707–10. i potom bogoslovlje u Perugi, gdje je potkraj 1714. bio zaređen za svećenika. Potom nastavlja studij u Rimu pri Generalnom učilištu Reda u aracelitanskom samostanu i postaje njegovim profesorom filozofije, koju je predavao i u Firenci u samostanu Svih Svetih. Stekao je i naslov profesora teologije. Starješinstvo Reda šalje ga 1720. u Lavov za generalnog lektora bogoslovlja, ali se s puta vraća u domovinu i 1721–24. predaje teologiju u bogoslovnoj školi u samostanu sv. Lovre u Šibeniku. Kada je ona 1725. postala Generalnim učilištem 2. razreda, F. je nastavio raditi kao generalni lektor do 1732. Kapitul Provincije Bosne Srebrene povjerio mu je 1732. službu lektora na Generalnom učilištu 1. razreda u Budimu, gdje je ostao do 1734. i stekao počasni naslov »jubilarnog lektora«. Na franjevačkoj skupštini u Našicama 1734. zagovarao je nedjeljivost Bosne Srebrene, a kada je 1735. od nje ipak odijeljena Dalmacija kao Provincija sv. Kaja (poslije Provincija Presvetog Otkupitelja), za njezina prvog starješinu postavljen je Filipović. Na toj je dužnosti bio do 1738. Pohodio je 1736. Provinciju, brinuo se o redovničkim kućama u Imotskom, Sumartinu i na Dobrome u Splitu, zaslužan je što je 1736. tečaj niže teologije premješten u Makarsku a učilište u Šibeniku uzdignuto na rang Generalnog učilišta 1. razreda. Poslije je u franjevačkom samostanu u Sinju bio lektor filozofije 1742–45. Dužnost provincijala obnašao je po drugi put 1751–54. Po isteku službe ostaje u samostanu na Dobrome u Splitu. Osim tih dužnosti, F. je bio generalni pohoditelj Provincije Bosne Srebrene 1726, bugarske provincije 1734. i 1757. Provincije Presvetog Otkupitelja, a 1755. kao izaslanik generala Reda Bernardina a Terlitio u Bosni svojim je izvješćem utjecao na odluku o podjeli Provincije 1757. kada je ustanovljena Provincija sv. Ivana Kapistranskog. F. je bio poznat propovjednik, a bavio se i pisanjem. Njegovi spisi na latinskom većinom su izgubljeni. U rukopisu je ostavio filozofsko-teološka djela Disputationes in Aristotelis methaphisicam i Disputatio II. De divinis attributis et modis intrisecis te propovijedi u pet kodeksa. Rukopisi se čuvaju u Arhivu franjevačkog samostana u Sinju. Stariji povjesničari su mu pripisivali autorstvo djela Piesme duhovne, što su novija istraživanja odbacila utvrdivši da je riječ o djelu P. Kneževića. F. je poglavito propovjednik koji je govorenom i pisanom riječi širio prosvjetu u svojoj provinciji. Pokopan je u samostanskoj crkvi u Sinju.

Trebate pomoć,
savjet ili imate pitanja?

100% sigurna kupovina

Saznaj više...

Fortuna d.o.o.
MB: 1638076
OIB: 86828835656

Palmotićeva 28
10000 Zagreb
Hrvatska

+385 1 48 16 574
+385 98 16 29 674
info@antikvarijat-biblos.hr

RADNO VRIJEME
PON - PET: 09:00 - 20:00
SUB: 09:00 - 14:00