Početna Knjige Religija Hrvojev misal /Missale Hervoiae

Abrahams Peter: Hrvojev misal /Missale Hervoiae

Cijena 8.000,00 kn

Autor: Abrahams Peter

Šifra: 13261-2250

Kategorija: Religija

Godina izdavanja: 1973

Mjesto izdavanja: Austrija

Format: 24x33 cm

Broj stranica: 550

Uvez: Tvrdi

MISSALE HERVOIAE DUCIS SPALATENSIS
CROATICO-GLAGOLITICUM


Rukopis je sastavljen oko 1403. godine.

Faksimil:
Graz 1973. Potpuno izdanje faksimila u boji je i sadrži 494 stranice (247 listova) u originalnom formatu od 306 x 230 mm, tri cjelostranične minijature i gotovo na svakoj stranici po jednu manju minijaturu ili ukrašene incijale. Rubovi stranica su rezani sukladno originalu. Uvez: koža, u skladu s karakterom rukopisa.


Od ukupno 17 sačuvanih liturgijskih rukopisa iz 14. i 15. stoljeća, a koji su napisani na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku od posebnog je značenja rukopis Missale Hervoiae koji je u doba turske vladavine kao plijen iz Dalmacije donesen u Istanbul (Carigrad) gdje je i danas pohranjen u tamošnjem muzeju Topkapi Sarayi. Značajan je zbog toga što je najljepši i najbogatiji iluminirani kodeks u svojoj skupini, ali i zato što su poznata imena pisaca i primatelja rukopisa, koji je otkriven tek 1963. godine. U zabilješci na fol. 139 stoji, da je neki Burke bio odgovoran za izradu teksta. Koristio se uglavnom slovima glagoljice čiji je tvorac slavenski apostol Ćiril (9. stoljeće), a za čiju je strukturu odgovorna grčka minuskula i pojedini oblici orijentalnog pisma. Sve do Novoga doba ovo se pismo koristilo u liturgijskom području na hrvatskim otocima i priobalju sjevernog Jadrana.
Osoba visokog ranga za koju je ovaj bogatio ukrašen misal bio izraðen bio je Hrvoje Vukačić Hrvatinić, herceg splitski i namjesnik kralja Ladislava Napuljskog u Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni. Na dva lista ispisana posveta vodi k tom čovjeku, koji je za vrijeme nastajanja kodeksa – 1402. do 1403.g. – bio na vrhuncu svoje moći: fol 244 prikazuje hercega na koju; na suprotnoj stranici prikazan je obiteljski grb. Pored treće cjelostrane minijature (razapinjanje Isusa) nalaze se još 93 slike različitih veličina.

Biblijski prikaz iz Starog i Novog zavjeta, sveci i mjesečne alegorije dopunjuju dijelove teksta i kalendar misala, iz čije je strukture vidljiv razvoj latinskog liturgijskog kodeksa (doduše s jakim bizantskim elementima). Rimski narodni misal, najprije ujednačen od pape Grgura a potom od franjevaca, bio je podloga za sve hrvatsko-glagoljaške liturgijske rukopise. Mnogobrojna južno-talijanska imena na svetim misama i kalendaru, kao i stil minijatura, upućuje na kodeks iz umjetničkih krugova sa kraljevskog dvora Anjou, pod kojim je tada bila i Dalmacija, a s kojim je herceg Hrvoje održao dobre odnose. Posebice u kartološkom cirkusu na ikonografijama i kompozicijama prikaza ističe se karakteristično stapanje orijentalno-bizantske i rimske umjetničke tradicije. Nasuprot uzorima slobodniji oblici stvaralaštva nalaze se u mnogobrojnim inicijalima, čiji je temeljni element – svezak – dopunjen čvorovima, vegetabilnim, zoomorfijskim i antropomorfnim motivima.

U spoju istočnih i zapadnih principa za strukturiranje slike i sadržaja leži posebna vrijednost Hrvojevog misala, ali je istovremeno zbog uporabe glagoljice i redakcije koja nešto odstupa od Missale Romanum jako zanimljiva i za filologiju i povijest književnosti.

Misal ima i knjigu sa transkripcijom i komentarom!

Trebate pomoć,
savjet ili imate pitanja?

100% sigurna kupovina

Saznaj više...

Izdvojeno iz ponude

Fortuna d.o.o.
MB: 1638076
OIB: 86828835656

Palmotićeva 28
10000 Zagreb
Hrvatska

+385 1 48 16 574
+385 98 16 29 674
info@antikvarijat-biblos.hr

RADNO VRIJEME
PON - PET: 09:00 - 20:00
SUB: 09:00 - 14:00