Početna Proizvodi Knjige Povijest Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine

Klaić Nada: Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine

Cijena 170,00 kn

Autor: Klaić Nada

Šifra: 49770

Kategorija: Povijest

Izdavač: Fortuna d.o.o.

Godina izdavanja: 2019

Mjesto izdavanja: Zagreb

Format: 17x24 cm

Broj stranica: 386

Uvez: tvrdi

Nada Klaić: Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine

Svojom impresivnom bibliografijom od preko 200 naslova Nada Klaić (1920–1988) ubraja se u malobrojne povjesničare koji su istraživački usmjerili i obilježili hrvatsku medijevistiku pa i cjelokupnu historiografiju 20. stoljeća. Znanstvenu karijeru započela je 1944. kao asistentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je Fakultetu doktorirala s temom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića (1946). Docenticom je postala 1955, izvanrednom profesoricom 1961, a redovnom profesoricom 1969. godine. Široki raspon njezinih interesa u geografskome je smislu uključivao srednjovjekovnu Hrvatsku, Dalmaciju, Slavoniju, Kvarner i otoke te Bosnu i Srbiju, a njezin je rad obuhvaćao brojne historiografske teme od ranoga srednjega vijeka pa sve do 19. stoljeća. Iz bogatoga opusa Nade Klaić valja izdvojiti krunska sintetička djela: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (1971), Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku (1976). i posmrtno objavljenu Povijest Hrvata u srednjem vijeku (1990).

            Osebujnim stilom i neortodoksnim pristupom profesorica Klaić desetljećima je unosila polemički duh u ustajalu srednjostrujašku historiografiju zbog čega je često trpjele oštre napade. S druge strane, veliku popularnost stekla je „teta Nada“ među studentskom populacijom, koju je znala opčarati svojim energičnim i zanimljivim izlaganjima, a posebice svojim karakterističnim „razbijanjem mitova“. Tijekom njezinih predavanja dvorane su najčešće bile prepunjene pa se doista može reći da je svojim nastavnim angažmanom ispunjavala srednjovjekovni sveučilišni ideal, kako je to istaknuo Ivo Goldstein. Integralni element njezina sveukupnoga djelovanja bilo je ustrajavanje na kritičkom pristupu istraživanju prošlosti i „povratku“ izvorima te na stalnom preispitivanju tuđih, ali i vlastitih znanstvenih rezultata. Upravo je njezina specifična kritika hrvatskih ranosrednjovjekovnih izvora izazvala najveće kontroverzije unutar historiografske struke i šire javnosti. Naime, zbog kroničnoga nedostatka izvora, hrvatski je rani srednji vijek oduvijek predstavljao izuzetno osjetljivo istraživačko područje s nizom problematičnih toposa. Štoviše to je razdoblje imalo, a i danas ima, važnu ideološku da ne kažemo mitsku funkciju u hrvatskom povijesnom diskursu. Stoga ne čudi da je zaključak Nade Klaić – kako su skoro svi sačuvani dokumenti između 9. i 12. stoljeća zbog kasnijeg nastanka više nego upitne autentičnosti – primljen s velikim otporom. Danas je posve prihvatljivo reći da su ti, kao i ranosrednjovjekovni izvori uopće, u diplomatičkom smislu uistinu upitni, no način na koji je Nada Klaić prije četrdeset godina iskazivala i prezentirala svoje rezultate u javnosti tada joj je s više strana priskrbio negativnu recepciju. Unatoč tome, ona je, kako piše Radoslav Katičić, „uživala u pobuni protiv autoriteta“.[1] Za razliku od polemika u vrijeme objavljivanja njezinih radova, može se ustvrditi da recentni historiografski osvrti o djelu Nade Klaić uglavnom valoriziraju kvantitativnu sastavnicu njezinoga opusa, a malo je tko od novih čitatelja i kritičara krenuo putem merituma, to jest „kritike kritičke historiografije“ kako se izrazio Nenad Ivić. Imajući na umu temperamentnu i nepopustljivu narav Nade Klaić ta joj se relativna šutnja, koja o njezinu djelu vlada trideset godina nakon smrti, nipošto ne bi svidjela.

Nedvojbeno je kako je Nada Klaić svojevremeno otvorila mnoga nova pitanja i postavila svježe, ponekad radikalne i intrigantne teze, čime je pridonijela osuvremenjivanju i popularizaciji domaće historiografije. No, s druge strane, ostala je upamćena i po tome što nije iskazivala preveliki entuzijazam za šire teorijske i historiografske pomake, tada prvenstveno utjelovljene u francuskoj „školi Anala“, pogotovo od sredine 70-ih godina 20. stoljeća kada ulazi u svojevrsnu samoizolaciju od suvremene strane i domaće literature – kako je uočio Neven Budak. Ipak, možemo se složiti sa sintagmom Franje Šanjeka da je Nada Klaić „integralna povjesničarka“ s čijim se opusom, htjeli to ili ne, moraju susresti svi suvremeni i budući istraživači hrvatskoga srednjovjekovlja. Iako je stanoviti dio njezinih rezultata historiografski prevladan ili revidiran, njezin pristup historiografskim problemima i njezina profesorska karizma i danas privlače pozornost.

Na ovome mjestu spomenuli smo samo glavne crte lika i djela Nade Klaić, dočim podrobniji kritički osvrti na pojedine dijelove njezina golemoga opusa još uvijek čekaju pozvanije povjesničare. Od sustavnijih i obuhvatnijih kritičkih analiza njezina rada, pogotovo što se tiče srednjovjekovne Bosne, zasada treba istaknuti tekstove Mladena Ančića napose knjigu Putanja klatna. Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću iz 1997.

Od svojih znanstvenih početaka Nada Klaić najveću pozornost pridavala je arhivskome gradivu kao temelju za spoznaju prošlosti, povijesnim vrelima, njihovu minucioznom diplomatičkom tumačenju te sustavnoj i oštroj kritici. Njezin polustoljetni rad na izvorima urodio je egdotičkim rezultatima u vidu brojnih objavljenih i protumačenih dokumenata. U sklopu rada na objelodanjivanju i analizi vrela, knjiga Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine (Zagreb: Školska knjiga, 1972.), čiji pretisak držite u rukama, zasigurno je najpoznatiji, najkorišteniji, a vjerojatno i najvažniji prinos Nade Klaić. Primarno, riječ je o sveučilišnome udžbeniku namijenjenome studentima koji se počinju temeljitije upoznavati s hrvatskim srednjim vijekom ali i nastavnicima povijesti na svim razinama. U tom smislu, objavljivanje ovoga pretiska slijedi osnovni autoričin motiv – raspršenost i tešku dostupnost objavljenih izvora, ukjučujući i prvo izdanje ove knjige.

Riječ je o zbirci koja je nastala na temelju dugogodišnjega rada, prikupljanja, tumačenja i prevođenja srednjovjekovnih dokumenata važnih za hrvatsku povijest. Na temelju nekih dijelova iz Historijske čitanke za hrvatsku povijest I (1952.) Jaroslava Šidaka, Nada Klaić je od 1955. do 1958. priredila četiri knjižice izvora za hrvatsku povijest od ranoga srednjega vijeka do 1848. Sadržaj prvih dvaju svezaka dopunila je i doradila tijekom šezdesetih godina te ih je 1972. godine objavila kao cjelovitu zbirku izvora za hrvatsku povijest, od prvih vijesti o doseobi Slavena u osvit 7. stoljeća do izvještaja o porazu i slomu Ugarsko-hrvatske države na Mohačkom polju 1526. U Uvodu knjige autorica je obrazložila sadržaj i strukturu djela, način citiranja objavljenih i neobjavljenih izvora, a dala je i osnovne podatke o prijevodima i prevoditeljima pojedinih dokumenata. Iako se držala kronološkoga slijeda političke povijesti, autorica je u ovu zbirku uvrstila i veći broj izvora koji svjedoče o društvenim i gospodarskim pitanjima (bune i ustanci, agrarni odnosi, trgovina itd.). Zbirka broji 241 jedinicu izvora od kojih su neke cjelovito ili djelomično prevedeni dokumenti, a neke se sastoje od više tematski objedinjenih pojedinačnih izvora. Svaka jedinica popračena je regestom, autoričinim komentarom, osnovnim podacima o sadržaju izvora i referencom o prethodnim objavljivanjma. Prema tome, radi se o priručniku koji opsegom i raznovrsnošću izabranih izvora i nakon 45 godina zadovoljava potrebe studenata, mladih povjesničara i nastavnika. S druge strane, suvremeni historiografski pristupi hrvatskom srednjovjekovlju postavljaju nova pitanja i traže nove odgovore. Vjerojatno bi stoga i Nada Klaić, unatoč njezinu auctoritas koja može djelovati obeshrabrujuće, današnjim čitateljima savjetovala da objavljene izvore i tumačenja iznesena u komentarima usporede s novijom historiografskom (i teorijskom) literaturom te naposljetku donesu vlastite kritički utemeljene prosudbe.

 

Trebate pomoć,
savjet ili imate pitanja?

100% sigurna kupovina

Saznaj više...

Izdvojeno iz ponude

Fortuna d.o.o.
MB: 1638076
OIB: 86828835656

Palmotićeva 28
10000 Zagreb
Hrvatska

+385 1 48 16 574
+385 98 16 29 674
info@antikvarijat-biblos.hr

RADNO VRIJEME
PON - PET: 09:00 - 20:00
SUB: 09:00 - 14:00