Početna Proizvodi Knjige Povijest Srednjovjekovna Bosna

Klaić Nada: Srednjovjekovna Bosna

Cijena 170,00 kn

Autor: Klaić Nada

Šifra: 49769

Kategorija: Povijest

Izdavač: Fortuna d.o.o.

Godina izdavanja: 2019

Mjesto izdavanja: Zagreb

Format: 14x21 cm

Broj stranica: 348

Uvez: tvrdi

Nada Klaić: Srednjovjekovna Bosna

Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.)

pretisak iz 1989 sa kazalom imena.

Ovaj posmrtno objavljeni tekst jedino je djelo Nade Klaić (1920-1988) u cjelini posvećeno srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Knjiga je prvi put tiskana 1989. u nakladi Grafičkoga zavoda Hrvatske, a 1994. objavljeno je i njezino nepromijenjeno drugo izdanje. Zbog aktualnosti teme i autoričine izvorne interpretacije povijesti srednjovjekovne bosanske države i njezinih odnosa sa susjednim zemljama i danas postoji živo zanimanje javnosti za ovom knjigom što opravdava njezino treće izdanje. Iako u osnovi prati kronologiju, sadržaj Srednjovjekovne Bosne nije koncipiran poput tradicionalno strukturirane historiografske sinteze nego je podijeljen na pet problemskih poglavlja u kojima autorica raspravlja s relevantnim interpretacijama dotadašnje historiografske literature i polemizira s mišljenjima pojedinih povjesničara. U fokusu njezina istraživanja je razdoblje od početka političke organizacije na bosanskom prostoru u osvit 12. stoljeća do Tvrtkove krunidbe 1377. Pritom se glavna pitanja odnose na uvjete i tijek formiranja srednjovjekovne bosanske države ili, kako se to u knjizi naglašava, na začetke političke organizacije na prostoru Bosne te na odnose bosanske države i njezinih vladara prema ugarskoj kruni.

Analizirajući brojne izvore i literaturu Nada Klaić se bavi habitusom političkih organizacija i institucija u ranosrednjovjekovnome kontekstu. Pritom dolazi do zaključka da se geneza srednjovjekovne bosanske države odvijala u očekivanim okvirima ranosrednjovjekovnog društva, po sličnome modelu kao u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji. Nastojeći se osloboditi „hrvatske ili srpske formule“ kao agensa u nastanku srednjovjekovne državne strukture u Bosni, ona kritizira i odbacuje nacionalno-romantičarskim konstrukcije 19. i 20. stoljeća o hrvatskom, odnosno srpskom karakteru ove sklavinije. Zaključuje da je Bosna kao samostalna politička tvorba dočekala 12. stoljeće kad su se u širem okruženju odvijale dinamične promjene koje su bitno usmjerile njezin budući politički život. Na tako postavljenim temeljima autorica pristupa drugoj tematskoj cjelini knjige, pitanju o ugarsko-bosanskim odnosima od 12. do kraja 14. stoljeća. Za razliku od gotovo svih dotadašnjih istraživača ove problematike ona ne nalazi opravdanje za tezu o izvornoj „vrhovnoj vlasti“ ugarskih kraljeva nad Bosnom, nego te događaje interpretira kao odnos dvaju državno-političkih, feudalnih i vjerskih subjekata (odnos jačega i slabijega) koji je vremenom oscilirao, ali se nije bitno mijenjao na štetu bosanskoga subjektiviteta. Na tom tragu je i središnja teza Nade Klaić da Bosna ulazi u državno-pravne odnose s Ugarskom ne kao plemensko područje, nego kao srednjovjekovna država s duboko ukorijenjenom tradicijom, odnosno da „Arpadovići nemaju na nju nikakvo historijsko pravo“ budući da „naslovi ostaju uspomena na trenutačan uspjeh ugarskog oružja“.

U svojoj analizi autorica načinje i krucijalni problem takozvane heretizirajuće terminologije ugarskih i drugih zapadnih izvora u kontekstu ugarsko-bosanskih odnosa što je do pojave njezine knjige uglavnom bilo zanemarivano u historiografskim istraživanjima. Dapače, ta je stigmatizirajuća terminologija nekritički preuzimana i korištena te je postala okosnica stereotipa o Bosni kao „heretičkoj“, „patarenskoj“ i „bogumilskoj“ zemlji. S druge strane, uočljiv je recentni paradoks da se teza o samostalnosti bosanskog vladara, koji je činom proglašenja Bosanskog kraljevstva 1377. „božjom milošću došao do krune“, u novije vrijeme koristi u sklopu politikantskoga koncepta bošnjačkoga unitarizma. Sadržaj ove knjige i protuideologijski etos Nade Klaić nipošto ne daju za pravo takvim tumačenjima.

                S obzirom na autoričin rukopis i okolnosti objavljivanja prvoga izdanja u vrijeme njezine bolesti i smrti, ovaj je put trebalo poduzeti neke stručne i uredničke intervencije kojima bi se sadržaj knjige učinio preglednijim i lakšim za korištenje. Pritom prvenstveno mislimo na ujednačavanje terminologije i onomastičkoga sustava, odnosno na precizniju identifikaciju pojedinih magnata i vladara, osobito onih s istim imenima kojima u izvorniku nisu pridodani brojevi. Također, djelo bi se u znanstvenome smislu obogatilo ujednačavanjem i upotpunjavanjem bilježaka uz tekst i izradom cjelovitoga popisa korištenih izvora i literature. Međutim, ovi bi zahvati iziskivali dodatno vrijeme i sredstva pa ni ovaj put nisu učinjeni. Odlučili smo se tek za izradu detaljnijega kazala imena kojim su obuhvaćeni i citirani autori. Time smo donekle ublažili nedostatak popisa izvora i literature, a čitateljima smo omogućili da razriješe eventualne nedoumice oko identiteta pojedinih osoba (napose velikaša i vladara) kao i njihovo lakše pronalaženje u tekstu.

                                                                                                                                                                                           Stjepan Ćosić

 

Trebate pomoć,
savjet ili imate pitanja?

100% sigurna kupovina

Saznaj više...

Izdvojeno iz ponude

Fortuna d.o.o.
MB: 1638076
OIB: 86828835656

Palmotićeva 28
10000 Zagreb
Hrvatska

+385 1 48 16 574
+385 98 16 29 674
info@antikvarijat-biblos.hr

RADNO VRIJEME
PON - PET: 09:00 - 20:00
SUB: 09:00 - 14:00